Kod psa se inteligencija definira kao sposobnost učenja, razmišljanja i rješavanja problema. Vlasnici, treneri i istraživači pasa teško se mogu složiti oko metode kojom bi se testirala inteligencija najboljeg čovjekovog prijatelja. To se događa zato što neki psi genetski nasljeđuju određene sposobnosti i vještine, koje je teško razlučiti od onog što su zapravo kroz odrastanje naučili. Ukoliko pas želi slušati i izvršava naredbe, to ne znači da je superinteligentan. Ukoliko je živahan ne znači da je pametan. Ukoliko je trom, možda je samo star i bolestan, ali ne i glup.

Psi imaju sposobnost rješavanja složenih problema i mnogo su sličniji ljudima i drugim "višim" sisavcima iz reda primata. Mentalne sposobnosti psa slične su onima 2-godišnjeg djeteta. Postoje tri vrste psečje inteligencije:

1. instinktivna - kada pas radi ono za što je stoljećima uzgajan (npr. psi čuvari, pastirski psi i slično)

2. prilagodljiva - kada pas spontano uči od okoline kako riješiti neki problem

3. radna i poslušna - kada pas uči raditi određene stvari kao djeca u školi

Prosječan pas može naučiti 165 riječi, uključujući i znakove, dok super pas (onaj koji se nalazi u top 20 najinteligentnijih), može naučiti i do 250 različitih riječi. Pas koji može naučiti najviše riječi je Graničarski škotski ovčar, koji se smatra i najpametnijim psom uopće.

Još jedan znak inteligencije kod pasa je i ponašanje tijekom igre. Pas će ponekad namjerno zeznuti drugog psa ili čovjeka, kako bi dobio ono što želi i u tome parira svome vlasniku.