Osnovna škola Majstora Radovana Trogir

Galieo Galilei bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof. Rodio se 1564. godine u plemićkoj obitelji. Roditelji su željeli da im sin postane liječnik, ali je Galileo svoj životni poziv vidio u pronalaženju istina koje će obogatiti ljudsko znanje. Ta će odluka proslaviti njegovo ime, no ujedno ga i uništiti.

Još kao mladić Galileo je pokazivao sjajnu sposobnost. U dobi od dvadeset i pet godina bio je imenovan za profesora na Sveučilištu u Pisi, bio je vrlo cijenjen i po svemu se činilo da će mu život biti posut ružama, no to tom velikom učenjaku nije bilo suđeno.

Galileo je postao slavan još i prije nego što mu je bio dodijeljen profesorski naslov. Dok je jednog dana sjedio u mjesnoj katedrali, njegovu je pažnju privuklo njihanje svijećnjaka. To ga je navelo na pokuse s njihanjem utega, koji su nakon dugog rada urodili izumom njihala.

Godine 1592. Galileo je postao profesor matematike u Padovi. U to je vrijeme izumio i termoskop i tada se činilo da će Galileo postati najslavnija osoba svog doba. Ime mu je bilo poznato po cijeloj Europi i gomile znatiželjnika su hrlile na njegova predavanja iz prirodne filozofije.

Godine 1608. nizozemski optičar Hans Lippershay je izumio teleskop. Godinu dana kasnije istu je spravu izradio i Galileo. Usmjerivši teleskop prema zvjezdanom nebu, promatrao je planine na Mjesecu i otkrio četiri velika Jupiterova satelita i spoznao da se Zemlja okreće oko Sunca.

To je otkriće bilo u suprotnosti s vjerskim naučavanjem tog doba. Kad je naposljetku napisao knjigu sa svojim postavkama, bio je izveden pred svemoćnu inkviziciju i optužen kao heretik. U početku je Galileo dosta hrabro branio svoje mišljenje i odgovarao na pitanja kojima su ga obasipali strogi i zlonamjerni suci.

No, u to je vrijeme bio već star i bolestan pa su ga njegovi mučitelji polako uništavali. Posve onemoćao, Galileo je naposljetku popustio i ponizno zanijekao svoju teoriju o kretanju Zemlje oko Sunca. Štoviše, svečano se odrekao propovijedanja svojih postavaka. I tako je još jednom pobijedilo neznanje koje je često likovalo nad istinom.

Pobjeda inkvizicije nije bila trajna i vrijeme je pokazalo da je Galileo imao pravo. No zla sudbina mu još nije prestala dijeliti svoje okrutne udarce. U posljednjim godinama zatočeničkog života, Galileo je oslijepio pa su ga posjećivali mnogi veliki umovi tog doba, među njima engleski pjesnik John Milton.

Galileo je umro 1642. godine kao mučenik znanosti, a godine 1992. Papa Ivan Pavao II. službeno je ustanovio pogrešku Rimske inkvizicije, zatražio oprost i tom prilikom pozvao druge na dijalog znanosti i vjere po uzoru na Galilea.