Osnovna škola Majstora Radovana Trogir

Žirafa, najviši sisavac koji naraste i do šest metara visine, poznata je po svojim dugim vretenastim nogama i izrazito dugom vratu. Zbog takvih neobičnih obilježja kod žirafa su se razvile neke fascinantne fiziološke prilagodbe.

Na glavama žirafa oba spola su dva roščića, a u rijetkim slučajevima iza tog, raste još jedan par roščića. Osim toga, neke žirafe imaju između očiju koštanu izraslinu vrlo slično strukturiranu kao rogovi. Krzno im je prošarano tamnim pjegama koje se ističu prema svjetlijoj osnovnoj boji. Oblik i boja tih pjega se razlikuju od podvrste do podvrste. Donja strana tijela, kao i unutrašnji dio bedara je svjetliji i nema pjege.

Tako skupina automatskih mišića sprječava nagli porast krvnog tlaka u glavi žirafe u trenutku kada životinja spušta glavu do vode kako bi se napila. Iako zbog visine i nezgrapnosti žirafe mogu izgledati ranjivo, to ipak nije tako. Naime, žirafa može trčati brzinom i do 50 km/h., a ima i prilično snažan udarac. Samo jednim udarcem svojih snažnih nogu žirafa može ubiti lava.

Žirafe nastanjuju afrički kontinent i žive na otvorenim prostranstvima, kakva su i sušna grmljem obrasla područja  na kojima brste stabla akacija i mimoza. Budući da stabla nisu gusto rasprostranjena, već su raštrkana na velikom području, žirafe žive nomadskim životom. Putuju u skupinama od oko 30 jedinki, predvođene starim mužjakom i njegovim ženkama s mladuncima.

U vrijeme parenja mužjaci žirafe međusobno se bore za prevlast nad ženkama. Parenje se može zbiti u bilo koje dobar godine pa sezona parenja kao takva ne postoji. Mužjaci se u borbama za ženku međusobno udaraju glavama koje teže i do 45 kilograma te su potencijalno smrtonosno oružje jer se nalaze na kraju dva metra dugačkog vrata.

Mlado žirafe dolazi na svijet nakon 14 mjeseci trudnoće, a već 20 minuta po okotu može hodati. Žirafe mogu živjeti do 30 godina. Zbog njihove veličine ali i spremnosti na obranu, rijetki su napadi na njih. Ali mladunci su često žrtve lavova, hijena i divljih pasa. Usprkos majčinoj zaštiti, samo 25-50% mladunaca uspiju odrasti.

Ova specifična skupina preživača ima samo jednog bliskog srodnika: okapija. Okapi je jako plašljivo stvorenje pa i ne čudi da su ga Europljani otkrili tek 1901. godine. Živi u tropskim kišnim šumama središnje Afrike.

U ramenima naraste do 1,5 metara visine te ima poduži koso usmjeren vrat. Okapiji žive u malim obiteljskim skupinama koje čini mužjak s jednom ili dvije ženke i njihovim mladuncima.